
The Hunger Games je američki film, koji je režirao Gari Ros, i baziran je na istoimenoj knjizi koju je napisala Suzan Kolins. Pripada naučnoj fantastici. Glavne uloge igraju Dženifer Lorens i Džoš Hačerson.

The Hunger Games je američki film, koji je režirao Gari Ros, i baziran je na istoimenoj knjizi koju je napisala Suzan Kolins. Pripada naučnoj fantastici. Glavne uloge igraju Dženifer Lorens i Džoš Hačerson.

S obzirom na to da najpoznatija filmska industrija, pri tom, naravno, mislim na Holivud, godišnje izneredi desetine/stotinu filmova ne treba da začudi to što se neke priče ponavljaju, niti što se desi da inspiracija presuši. U tim slučajevima filmadžije se okreću dosta starijoj, i dalje neprikosnovenoj, umetnosti da pritekne u pomoć.

Retki su i veliki oni čije knjige menjaju naš svet i poglede na njega, koji definišu umetnost i oblikuju čitave generacije. Takvi pisci čitave svoje živote predano žrtvuju za svoju misao i svoje ideale i žive svoju umetnost - pa su njihovi životi često jednako neverovatni koliko i životi njihovih likova - i zato često ekranizovani u vidu filmova. Na ovoj listi naćiće se oni filmovi o piscima koji su uspeli da udahnu život nekim od najvećih imena svetske književnosti - i tako ih ovekoveče i na velikom platnu.

Ekranizacija popularne knjige Irvina Velša je poverena Deniju Bojlu, tada talentovanom, a danas veoma popularnom i kvalitetnom režiseru. Film je, kao i knjiga, izazvao dosta kontroverze, skoro kao A Clockwork Orange (Paklena pomorandža) dvadesetak godina ranije. U prvi plan je stavljena zavisnost od heroina i prikazani su svi pozitivni i negativni aspekti takvog života.

„U životu postoji prirodna teznja ka revoltu. Čak se i crv okreće protiv čizme koja ga gazi”, rekao je čuveni Bakunjin. I zaista, istorija čovečanstva je istorija pobuna, revolucija, protesta za i/ili protiv promena, u večitoj tendenciji čoveka da stvori savršeno društvo. O revolucijama su pisane knjige, pevane pesme i naravno snimani filmovi, i to brojni. Na ovoj listi naći će se neki kultni, ali uglavnom neki filmovi koji se ne nalaze previše često među listama ovakve tematike.

Kada se u svetu filma pomene reč „nastavak”, delimično se proprati uz negodovanje. A i strah. Film najteže podnosi nezadovoljnu publiku i prazne bioskope.

Holivud očigledno ide sigurnim korakom ka svom cilju – snimiti jovo nanovo filmove po legendarnim knjigama. Problem je u tome što 3D ne može da zameni ni glumu, ni originalnu priču.

Ako ste spremni na avanturu, ako volite fantaziju, dobru priču i specijalne efekte, toplo vam preporučujem „Life of Pi” (2012).
Film je rađen po istoimenom romanu Jana Martela, objavljenog 2001. godine. Roman odbijen od strane raznih izdavačkih kuća, dok napokon nije pronašao svoj dom, našao se na velikom platnu 2012. godine.

Na zvaničnoj Facebook strani Zek Snajderovog filma 300, osvanuo je novi logo predstojećeg nastavka, koji možete pogledati nakon ove najave. Mogu samo napomenuti da ne izgleda toliko impozantno, iako grafičko rešenje ostaje verno stilu prvobitnog ostvarenja. Za one koji nisu upoznati, premijera je zakazana za 2. avgust ove godine, mada navedeni logo sadrži samo 2013. godinu, što je prouzrokovalo izvesne spekulacije da će premijera možda biti pomerena.

Možda nekome smeta, ili smatra nepotrebnim pokretanje bilo kakve diskusije koja bi se mogla ticati prošlih ostvarenja, ma koliko ona bila popularna, priznata, proslavljena, ili pak poznata samo užem krugu ljudi. Živimo u eri informacionih tehnologija, lako dostupnih sadržaja i podataka. Rastući broj novih filmova, serija, književnih dela, u velikoj meri premašuje naše mogućnosti upijanja novih informacija. Zašto bi se onda neko u svoj toj trci i gunguli osvrtao na prošla ostvarenja, ili, ne daj Bože, pogledao isti film više od jednog puta. Malo je filmova koji mogu okupiti i zainteresovati novu publiku dugo nakon svog zenita.