
Početkom februara u ruskom gradu Sočiju biće otvorene Zimske olimpijske igre. U susret ovim igrama krenućemo jednim prisećanjem koje i te kako postoji među građanima nekadašnje Jugoslavije.

Početkom februara u ruskom gradu Sočiju biće otvorene Zimske olimpijske igre. U susret ovim igrama krenućemo jednim prisećanjem koje i te kako postoji među građanima nekadašnje Jugoslavije.

Posle nekoliko meseci čekanja, koji su se činili kao godine, srpsku javnost a verujemo i svetsku je veoma obradovala vest da će u januaru 2014. godine biti premijera filma „Montevideo, vidimo se”. Planetarni uspeh koji je doživeo prvi deo ovog kultnog izdanja je publiku širom sveta naterao da sa ogromnim nestrpljenjem čekaju nastavak.

Čudo od deteta, karijera iz snova, 8 godina zatočeništva, godinu dana pakla u Americi i konačno normalan život u poslednjih 20 godina. Često kažemo da život piše romane, i zaista to jeste tako. Osvojila je 30 medalja od 1975. do 1981. godine. Olimpijska šampionka 5 puta, evropska i svetska prvakinja 9, odnosno 2 puta. Osvojila je 5 zlatnih medalja na Letnjim univerzitetskim igrama u Bukureštu 1981. godine. Prva u istoriji gimnastike dobija ocenu 10,0. Sve ovo je za 6 godina briljantne karijere postigla rumunska gimnastičarka Nađa Komaneči, po mnogim ocenama, najbolja gimnastičarka u istoriji ovog sporta.

Aktuelna sezona u Formuli 1 je završena trkom za Veliku nagradu Brazila na stazi Interlagos. Trijumfovao je Sebastijan Fetel, 13. put u sezoni. Očekivano. Osvojio je četvrtu uzastopnu titulu svetskog prvaka. Očekivano! Ipak, ova priča neće biti posvećena Fetelu, jer je tu manje-više sve poznato.

Prošlo je više od dvadeset godina, a ljubitelji sporta u Srbiji i svetu se još uvek sa gorčinom sećaju nepravde koja je naneta fudbalskoj reprezentaciji nekadašnje Jugoslavije. Iako se stalno ističe da sport i politika moraju biti odvojene kategorije, svedoci smo da politika i te kako ima uticaja na sport. Po pravilu, na najnegativniji mogući način.

Svedoci smo da se od meča Hrvatska – Island ne stišavaju strasti povodom istupa reprezentativca „kockastih”, Josipa Šimunića, koji je na kraju utakmice pobedu i plasman svoje reprezentacije na Svetsko prvenstvo proslavio tako što je uzeo mikrofon i četiri puta vikao „Za dom”, a publika je uzvraćala „spremni”.

Superiornost, nadmoć... samo su neke reči koje bi, možda, mogle da opišu potpunu dominaciju srpskog tenisera, Novaka Đokovića, u finalu završnog Mastersa u Londonu. Naš teniser je nadigrao i, u svakom segmentu igre, nadvisio prvog igrača sveta, Španca Rafaela Nadala. Trijumf 2:0, po setovima 6:3, 6:4, naveo bi na pomisao da je meč bio neizvestan, ali je činjenica da je tokom sat i po vremena, koliko je trajao meč u londonskoj O2 areni, Novak Đoković držao sve konce igre u svojim rukama. Ovo je četvrti uzastopno osvojeni turnir našeg tenisera. Pre Londona, Đoković je trijumfovao na turnirima u Kini, Šangaju i Parizu. Ovo je 17. trijumf Novaka Đokovića nad Nadalom, dok je Španac pobeđivao pet puta više. Ujedno, ova dva tenisera odigrala su i najviše međusobnih duela u istoriji tenisa (39), što ovaj duel svrstava među najveće rivalstvo u svetu tenisa.

U istoriji, nebrojano puta smo bili svedoci uplitanja politike u sport, iako se svi političari zalažu da, barem formalno, politika ostane van sportskih okvira. Političkih odluka bilo je mnogo, kako u bližoj, tako i u daljoj istoriji, ali retko koja je izazvala toliko pažnje svetske javnosti kao scena na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine.

Uvek odmeren, povučen, malo pričljiv. Bio je jedan od najznačajnih ličnosti u svetu Formule 1 i automobilskog sporta uopšte. Krasila ga je borba do poslednjeg atoma snage. Uprkos teškoj nesreći 1995. godine u Adelaidu, Australija, uspeo je da se oporavi neverovatnom brzinom, i da 1998. i 1999. godine osvoji titule šampiona sveta. Podvig koji je među ljubiteljima Formule 1 bio vredan divljenja.