Body

Eksplozija se desila 26. aprila 1986. godine u reaktoru broj 4, poznatom kao reaktor „Černobilj”, Nuklearne elektrane „Lenjin”, u 1:23:47 časova posle ponoći po moskovskom vremenu. Prilikom spuštanja kontrolnih šipki u RMBK reaktor, koje je trebalo da snize nastanak neutrona i postepeno zaustave lančanu reakciju, dolazi do povećanja reaktivnosti u reaktoru, što je svakako potpuno suprotno glavnoj funkciji tih šipki. Ova osobina je rezultirala snažnom eksplozijom.
Netačni podaci
Pročitao sam prvu rečenicu, i odmah video da ste napravili grešku. Nuklearna elektrana se zvala (i još uvek zove) Černobiljska Nuklearna Elektrana, a reaktor nije imao nikakvo posebno ime, samo je nosio oznaku Reaktor broj 4. Takođe, treba navesti da ne postoji konscenzus među naučnicima o prirodi eksplozije koja je uništila reaktorsku zgradu i podigla poklopac, tj. ne zna se sa sigurnošću da li je to bila parna eksplozija ili eksplozija neke druge prirode. Mogući uzrok eksplozije je i vodonik, koji se nakupio u reaktoru i eksplodirao kada je došao u kontakt sa vazduhom posle manje parne eksplozije, a postoji i teorija o tome da je došlo i do nuklearne eksplozije, mada ova poslednja nije mnogo verovatna.
Greška ne postoji,
Greška ne postoji, terminologija korišćena u ovim tekstovima nije plod mog viđenja stvari, već stručnih mišljenja koja su formirana posle nesreće i koja su na snazi gotovo 30.godina. Černobiljska Nuklearna elektrana se zove i Lenjinova Nuklerana elektrana, među Ukrajincima češći naziv. Isto tako, upravo Ukrajinci reaktor broj 4, neretko nazivaju reaktor Černobilj, tako da taj reaktor među njima ima ime. Što se tiče dileme da li se radilo o parnoj ili nekoj drugoj eksploziji, ne postoje teorije već samo jedna zvanična verzija a to je da se radilo o parnoj eksploziji. Ponavljam, sve tekstove sam napisao prema stručnim mišljenjima i zvaničnim verzijama događaja. Vodonik nije mogao biti uzrok eksplozije, jer je za njegovu eksploziju u kontaktu sa vazduhom neophodna temperatura od 700 stepeni. Ali, jačina eksplozije mogla je da se poveća itekako usled prisustva vodonika. Nagrađeni ugljen monoksid, kao izrazito zapaljiv gas je izazvao požare koji su bez ikakve sumnje podigli temperaturu u reaktoru na 700 stepeni i znatno više iznad ove vrednosti. Tako je mogla da se uzrokuje burna reakcija vodonika i svakako prisutnog vazduha. Nikako vodonik nije mogao da bude glavni uzrok eksplozije jer temperaturni uslovi to nisu dozvolili. Verujte najlakše bi bilo da je uzrok eksplozije vodonik, ali nažalost GRAFIT je u celoj priči bio ogroman problem. Grafit koji je po sastavu ugljenik u kontaktu sa vazduhom, gradi veoma lako zapaljivi CO. Priča po ovom pitanju je jednostavna i ne ostavlja puno prostara za teorije i spekulacije. Pozdrav
Predlog
Možda bi se izbegli bilo kakvi nesporazumi kad bi tekst bio referenciran, ili barem navedena literatura koja se koristila za njegovu izradu.